Kalendarski odmičemo sve dublje u hladniji dio godine, ali to se za sada još ne osjeti na vremenu vani, a nema neke naznake da će se do kraja ove dekade i promijeniti. No, kad shladnoća stigne, prvo što je osjetimo na svojoj koži. Stoga evo tri načina kako naše reagira na hladnoću i bori se protiv nje.
Slično tome kako tijelo reagira na toplinu tijekom ljetnih mjeseci, tako se mora i prilagoditi hladnoći u zimskim mjesecima. Da bi čovjek preživio u ekstremnim uvjetima bitno je da mu temperatura u organizmu bude uvijek oko 37°C.
U hladnim i vlažnim uvjetima tijelo gubi više topline nego inače, koju jako teško nadoknađuje.
Neovisno o vremenskim uvjetima, tijelo u borbu protiv hladnoće ide s tri obrambena mehanizma:
1. SMANJUJE SE POTROŠNJA ENERGIJE
Tijelo troši svoje izvore u različitim količinama kako bi održalo toplinu. U uvjetima hladnoće oragnizam će spriječiti kontrakciju nekih mišića u tijelu, a višak tih ugljikohidrata preusmjeriti ka očuvanju topline “sustava”. Naravno, to se sve postiže živcima, smanjuje se protok impulsa i mišići se usporavaju. Istodobno, tijelo će koristiti više ugljikohidrata za proizvodnju mliječne kiseline. Ona će pak prisiliti tijelo na usporavanje, čime će se osloboditi dodatna toplina.
2. SMANJUJE SE PROTOK KRVI
Hladnoća uzrokuje stiskanje krvnih žila čime se usporava protok krvi, kako bi se “hibernacijom” sačuvala energija. To je ujedno i razlog zašto ozebline najlakše dobijemo na prstima ruku i nogu.
Ograničavanjem dolaska krvi do prsta zapravo čuvamo ostale bitnije dijelove tijela od smrzavanja. Što je veće toplina tijela, veća je sposobnost organizma održavati temperaturu na oko 37°C.
Smanjenje protoka krvi podiže krvi tlak što se pak osjeti na radu srca, pa tako u hladnim uvjetima srce može imati dva puta više otkucaja od normale, a sve zbog usporenog protoka krvi.
3. DRHTAVICA
Dok se bori očuvati tjelesnu temperaturu, organizam nastoji sačuvati temperaturu, dopuštajući mišićima da se tresu, što dovodi do drhtavice. Tada tijelo proizvodi energiju za očuvanje topline, a drhtavica se pojavljuje kada počne pad tjelesne temperature.
Kod duljeg izlaganja hladnoći, organizam ne može proizvesti dovoljno energije da bi sačuvao tjelesnu temperaturu i tada dolazi do ozeblina i hipotermije koji mogu biti i opasni po život.
Ne uzimajte hladnoću zdravo za gotovo posebno kod hladnih uvjeta pojačanih vjetrom jer tada ovi uvjeti i brže nastupaju, a najugroženija skupina su starija populacija i djeca.
